Dalmacija u djelu "Die österreichisch-ungarische Monarchie" in Wort und Bild
Available from hrcak.srce.hr
Page 1
Dalmacija u djelu "Die österreichisch-ungarische Monarchie" in Wort und Bild
395
DALMACIJA U DJELU DIE ÖSTERREICHISCH-UNGARISCHE
MONARCHIE IN WORT UND BILD
Ivan PEDERIN
Odjel za njemaki jezik i književnost
Sveuilišta u Zadru
UDK 943.95:949.75(091)
Pregledni rad
Primljeno: 10. V. 2003.
Svezak o Dalmaciji u zbirci “Die österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild” išao
je za tim da je prikaže i dade joj mjesto u okviru austrijske zajednice naroda, pa su se u njemu
pojavili lanci što su trebali prikazati Dalmaciju kao cjelinu. To su lanci o prapovijesti, povijesti,
umjetnosti, književnosti, narodopisu i napokon lanci o gospodarstvu. Za razliku od veine drugih
austrijskih zemalja, ti su lanci veim dijelom potjecali iz pera naseljenih stranaca, te su pokazali
da je kultura, osobito stara kultura Dalmacije, bogatija od gospodarstva. U gospodarskom, a
osobito prometnom pogledu Dalmacija je spadala meu najzaostalije zemlje Carevine. I suvremena
uljudba bila je u Dalmaciji slabo razvijena. Austrija u Dalmaciji nije bila uspješna te je Carevina
viena iz Dalmacije ostavljala loš dojam.
Kljune rijei: Dalmacija, “Die österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild”, 1892.
U svesku zbirke Die österreichich-ungarische Monarchie in Wort und Bild, koju
je pokrenuo prijestolonasljednik Rudolf u dogovoru s maarskim intelektualcima, a
osobito s književnikom i lanom maarskog parlamenta Jókai Morom,1 izišao je 1892.
prikaz Dalmacije. U tom je svesku don Frane Buli napisao prilog o prapovijesti
Dalmacije pod naslovom “Zur Vorgeschichte Dalmatiens” (str. 549–570). Za razliku
od veine drugih priloga ove vrsti u toj zbirci, ovaj prilog sadrži prapovijest i rimsko
razdoblje do seobe naroda. Buli je poeo tako da je Jadran opisao kao žilu kucavicu
europskog kontinenta i kao sponu Europe i Istoka. Onda je spomenuo prapovijesna
nalazišta Grabak, Sv. Pelegrin, Markovu špilju i Svetu Nediljicu na Hvaru. Na Koruli
se neolitsko kameno orue uva kao gromobran, na Pelješcu se pije voda s
izmiješanom prašinom s neolitskih strjelica kao lijek. Buli je nastavio tako da je
1
Die österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild, Auf Anregung und unter Mitwirkung
weiland seiner kaiserl. und königl. Hoheit des durchlauchtigsten Kronprinzen Erzherzog Rudolf
begonnen, fortgesetzt unter dem Protectorate Ihrer kaiserl. und königl. Hoheit der durchlauchtigsten
Frau Kronprinzessin-Witwe Erzherzogin Stephanie, Dalmatien, Wien, 1892.
DALMACIJA U DJELU DIE ÖSTERREICHISCH-UNGARISCHE
MONARCHIE IN WORT UND BILD
Ivan PEDERIN
Odjel za njemaki jezik i književnost
Sveuilišta u Zadru
UDK 943.95:949.75(091)
Pregledni rad
Primljeno: 10. V. 2003.
Svezak o Dalmaciji u zbirci “Die österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild” išao
je za tim da je prikaže i dade joj mjesto u okviru austrijske zajednice naroda, pa su se u njemu
pojavili lanci što su trebali prikazati Dalmaciju kao cjelinu. To su lanci o prapovijesti, povijesti,
umjetnosti, književnosti, narodopisu i napokon lanci o gospodarstvu. Za razliku od veine drugih
austrijskih zemalja, ti su lanci veim dijelom potjecali iz pera naseljenih stranaca, te su pokazali
da je kultura, osobito stara kultura Dalmacije, bogatija od gospodarstva. U gospodarskom, a
osobito prometnom pogledu Dalmacija je spadala meu najzaostalije zemlje Carevine. I suvremena
uljudba bila je u Dalmaciji slabo razvijena. Austrija u Dalmaciji nije bila uspješna te je Carevina
viena iz Dalmacije ostavljala loš dojam.
Kljune rijei: Dalmacija, “Die österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild”, 1892.
U svesku zbirke Die österreichich-ungarische Monarchie in Wort und Bild, koju
je pokrenuo prijestolonasljednik Rudolf u dogovoru s maarskim intelektualcima, a
osobito s književnikom i lanom maarskog parlamenta Jókai Morom,1 izišao je 1892.
prikaz Dalmacije. U tom je svesku don Frane Buli napisao prilog o prapovijesti
Dalmacije pod naslovom “Zur Vorgeschichte Dalmatiens” (str. 549–570). Za razliku
od veine drugih priloga ove vrsti u toj zbirci, ovaj prilog sadrži prapovijest i rimsko
razdoblje do seobe naroda. Buli je poeo tako da je Jadran opisao kao žilu kucavicu
europskog kontinenta i kao sponu Europe i Istoka. Onda je spomenuo prapovijesna
nalazišta Grabak, Sv. Pelegrin, Markovu špilju i Svetu Nediljicu na Hvaru. Na Koruli
se neolitsko kameno orue uva kao gromobran, na Pelješcu se pije voda s
izmiješanom prašinom s neolitskih strjelica kao lijek. Buli je nastavio tako da je
1
Die österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild, Auf Anregung und unter Mitwirkung
weiland seiner kaiserl. und königl. Hoheit des durchlauchtigsten Kronprinzen Erzherzog Rudolf
begonnen, fortgesetzt unter dem Protectorate Ihrer kaiserl. und königl. Hoheit der durchlauchtigsten
Frau Kronprinzessin-Witwe Erzherzogin Stephanie, Dalmatien, Wien, 1892.
Page 2
I. PEDERIN, Dalmacija u djelu Die österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild,
Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 46/2004., str. 395–424.
396
spomenuo Brstilovu špilju kraj Kuia na Cetini i gradine; pokojnici su se sahranjivali
pod gomilama, a zarana su stigli kulturni utjecaji iz susjedne Grke. Tu su živjeli Iliri,
koje je Theodor Mommsen opisao kao snažne ljude južnjakog tipa, koji prihvaaju
kulturu. Oni su hrabri, gostoljubivi i ponosni. Ovaj opis bio je jedna od shema kojima
se opisivala prošlost koja je – to je nasljee njemake romantike – bila uvijek bolja od
sadašnjosti. Ilirski poglavari bili su šamani. Meutim, na obali su se zarana poeli
naseljavati Grci i Feniani, a – prema grkoj predaji – Dalmacijom su putovali Diomed
i Heraklo, dok je u Kotor i Dubrovnik došao i Kadmo sa svojom ženom Harmonijom.
Onda su Grci poeli napuivati Dalmaciju iz Sirakuze na Siciliji, i to Korulu, Mljet,
Lastovo, Bra,2 Šoltu, Trogir i Stobre.
U IV. st. prodiru keltski naseljenici iz Posavine prema Dalmaciji; oni su
plavokosi i vei od tamnijih prastanovnika.3 Oko 300. godine Kelti se poinju
sukobljavati s Ilirima i Makedoncima.
Iliri su osnovali svoju državu koja je na vrhuncu moi s kraljicom Teutom, koja
je otpoela rat s Rimljanima, ali je bila prisiljena s njima sklopiti mir, pa je onda poela
rimska kolonizacija Dalmacije. Rimljani su osnovali svoj stožerni logor u Delminiumu
i vodili duge ratove protiv Delmata i Japida. L. Caecilius Metellus osnovao je logor u
Saloni. Cezar je dvaput došao u Dalmaciju, koja je potom postala poprište borbe
izmeu Cezara i Pompeja. U tom ratu borile su se i salonitanske žene, koje su
protjerale vojsku Pompejevog privrženika Octavija pa ih je Cezar nagradio naslovom
Colonia Martia Julia Salonae.4 U rimskoj Saloni zavladao je mir s procvatom
umjetnosti, ali je tek Oktavijan potpuno zavladao Dalmacijom; tada je u Naronu došao
jedan propraetor i uredio upravu. Meutim, poslije Cezarove smrti Delmati se dižu na
ustanke, pobjeuju vojsku senatora Baebiusa, a August daje Dalmaciji stupanj
Provincia principis. Kad je ugušen zadnji delmatski ustanak, zavladao je trajni mir pa
je u Dalmaciji odvojena vojna uprava od graanske. Dolazi do procvata graditeljstva,
Illyricum postaje važnom provincijom iz koje su došli i mnogi imperatori, npr.
Dioklecijan. Upravno središte Dalmacije je Salona, a Praevalitane Scodra. God. 305.
poinje gradnja Dioklecijanove palae. Poslije Dioklecijana Carstvo, pa i Dalmaciju,
razdiru ratovi meu pretendentima za imperatora.
Rimljani su prihvatili ilirsku organizaciju i poeli izgraivati svoju upravu na
ilirskim temeljima. Provincija je imala skupštinu koju je jednom godišnje sazivao
namjesnik. Namjesnik je ujedno bio i sudac drugog stupnja.
Državni prihodi u Dalmaciji potjecali su od rudnika zlata i srebra. Provincija je
imala mnogo financijskih inovnika; proizvodila je oružje i tkanine; postojale su
bojadisaonice, a u njoj je bio i comes commerciorum. Gradski život bio je razvijen, a
2
Od Marina Zaninovia doznao sam da na Brau ipak nisu naeni ostatci grkih kolonija.
3
Ferdo ŠIŠI, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb, 1925. (pretisak iz 1990.), str. 72,
smatra da su ti prastanovnici bili Traani.
4
ini se da Cezar nije mnogo mario za Ilirik. Usp. F. ŠIŠI, Povijest Hrvata…, str. 93.
Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 46/2004., str. 395–424.
396
spomenuo Brstilovu špilju kraj Kuia na Cetini i gradine; pokojnici su se sahranjivali
pod gomilama, a zarana su stigli kulturni utjecaji iz susjedne Grke. Tu su živjeli Iliri,
koje je Theodor Mommsen opisao kao snažne ljude južnjakog tipa, koji prihvaaju
kulturu. Oni su hrabri, gostoljubivi i ponosni. Ovaj opis bio je jedna od shema kojima
se opisivala prošlost koja je – to je nasljee njemake romantike – bila uvijek bolja od
sadašnjosti. Ilirski poglavari bili su šamani. Meutim, na obali su se zarana poeli
naseljavati Grci i Feniani, a – prema grkoj predaji – Dalmacijom su putovali Diomed
i Heraklo, dok je u Kotor i Dubrovnik došao i Kadmo sa svojom ženom Harmonijom.
Onda su Grci poeli napuivati Dalmaciju iz Sirakuze na Siciliji, i to Korulu, Mljet,
Lastovo, Bra,2 Šoltu, Trogir i Stobre.
U IV. st. prodiru keltski naseljenici iz Posavine prema Dalmaciji; oni su
plavokosi i vei od tamnijih prastanovnika.3 Oko 300. godine Kelti se poinju
sukobljavati s Ilirima i Makedoncima.
Iliri su osnovali svoju državu koja je na vrhuncu moi s kraljicom Teutom, koja
je otpoela rat s Rimljanima, ali je bila prisiljena s njima sklopiti mir, pa je onda poela
rimska kolonizacija Dalmacije. Rimljani su osnovali svoj stožerni logor u Delminiumu
i vodili duge ratove protiv Delmata i Japida. L. Caecilius Metellus osnovao je logor u
Saloni. Cezar je dvaput došao u Dalmaciju, koja je potom postala poprište borbe
izmeu Cezara i Pompeja. U tom ratu borile su se i salonitanske žene, koje su
protjerale vojsku Pompejevog privrženika Octavija pa ih je Cezar nagradio naslovom
Colonia Martia Julia Salonae.4 U rimskoj Saloni zavladao je mir s procvatom
umjetnosti, ali je tek Oktavijan potpuno zavladao Dalmacijom; tada je u Naronu došao
jedan propraetor i uredio upravu. Meutim, poslije Cezarove smrti Delmati se dižu na
ustanke, pobjeuju vojsku senatora Baebiusa, a August daje Dalmaciji stupanj
Provincia principis. Kad je ugušen zadnji delmatski ustanak, zavladao je trajni mir pa
je u Dalmaciji odvojena vojna uprava od graanske. Dolazi do procvata graditeljstva,
Illyricum postaje važnom provincijom iz koje su došli i mnogi imperatori, npr.
Dioklecijan. Upravno središte Dalmacije je Salona, a Praevalitane Scodra. God. 305.
poinje gradnja Dioklecijanove palae. Poslije Dioklecijana Carstvo, pa i Dalmaciju,
razdiru ratovi meu pretendentima za imperatora.
Rimljani su prihvatili ilirsku organizaciju i poeli izgraivati svoju upravu na
ilirskim temeljima. Provincija je imala skupštinu koju je jednom godišnje sazivao
namjesnik. Namjesnik je ujedno bio i sudac drugog stupnja.
Državni prihodi u Dalmaciji potjecali su od rudnika zlata i srebra. Provincija je
imala mnogo financijskih inovnika; proizvodila je oružje i tkanine; postojale su
bojadisaonice, a u njoj je bio i comes commerciorum. Gradski život bio je razvijen, a
2
Od Marina Zaninovia doznao sam da na Brau ipak nisu naeni ostatci grkih kolonija.
3
Ferdo ŠIŠI, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb, 1925. (pretisak iz 1990.), str. 72,
smatra da su ti prastanovnici bili Traani.
4
ini se da Cezar nije mnogo mario za Ilirik. Usp. F. ŠIŠI, Povijest Hrvata…, str. 93.
Sign up today - FREE
Mendeley saves you time finding and organizing research. Learn more
- All your research in one place
- Add and import papers easily
- Access it anywhere, anytime
Start using Mendeley in seconds!
Readership Statistics
2 Readers on Mendeley
by Discipline
50% Humanities
by Academic Status
50% Post Doc
50% Student (Postgraduate)
by Country
50% Croatia
50% Slovenia