Profesionalni stres medicinskih sestara u domovima za starije osobe

Abstract

SAŽETAK: Cilj ovog kvalitativnog istraživanja bio je dobiti uvid u izvore profesionalnog stresa medicinskih sestara u domovima za starije osobe, njegove znakove te činitelje zaštite u suočavanju s istim. U istraživanju je sudjelovalo 11 medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe u Gradu Zagrebu, a koji su u nadležnosti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua. Nalazi su pokazali da iz perspektive medicinskih sestara u domovima za starije osobe izvori profesionalnog stresa predstavljaju: organizacijski uvjeti rada (nedostatak stručnog osoblja i rad u smjenama), priroda posla, koja uključuje iskustvo suočavanja sa smrću korisnika te rad s korisnicima s problemima mentalnog zdravlja (korisnika oboljelih od Alzheimerove bolesti) i komunikacije sa članovima obitelji korisnika. Sudionice istraživanja kao tjelesne znakove stresa ističu sljedeće pokazatelje: znojenje, probavne smetnje, gubitak apetita, teškoće sa spavanjem, želučane tegobe, glavobolja, umor i aritmija. Psihološke posljedica stresa se kod sudionica manifestira kroz osjećaj tuge i potištenosti, nervoze i osjećaja napetosti. Neki od činitelja zaštite u suočavanju s navedenim izvorima stresa su aktivno suočavanje sa stresom, radno okruženje, formalni oblici podrške. Budući da je područje stresa u profesionalnih pomagača u radu sa starijim osobama relativno neistraženo područje, dobiveni nalazi mogu poslužiti kao uvid u ključna pitanja i područja unapređenja rada u domovima socijalne skrbi. U tom smislu posebice je važno uvođenje profesionalne podrške djelatnicima u osiguravanju kvalitete rada. Također, dobiveni rezultati mogu se koristiti kao polazna točka i smjernica za daljnja istraživanja u području stresa profesionalnih pomagača koji rade sa starijim osobama.SUMMARY: The aim of this qualitative study was to identify the sources and signs of occupational stress in nursing homes for the elderly and offer an insight into the factors of protection important in coping with stress. The study included 11 nurses employed in different homes for the elderly in the city of Zagreb which are under the jurisdiction of the City Office for Social Care and Persons with Disabilities. Data were collected via semi-structured interviews. The nurses working in the homes for the elderly perceived the following as sources of stress: organization (shortage of professional staff and shift work), the nature of the work (including frequent experience of death of the inmates), caring for patients with mental problems (e.g. those suffering from Alzheimer's disease), and communication with family members. The participants in the study named the following physical indicators of stress: sweating, digestive problems, loss of appetite, sleep difficulties, stomach aches, headaches, fatigue and arrhythmia. The psychological consequences of stress were manifested in feelings of sadness and depression, nervousness, and tension. Some of the protective factors in coping with the identified sources of stress are active confrontation, working environment, and formal support. Stress in professional workers caring for the elderly is a relatively unexplored area therefore the results obtained may serve as an insight into the key issues and areas for improvement in the homes. In this regard, it is particularly important to introduce professional support staff to ensure quality work. Also, the findings may be used as a starting point and guidelines for further research in the field of stress experienced by professional caregivers who work with elderly people.