Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju

Abstract

Jedan je od najvažnijih demografskih procesa na hrvatskom otočnom prostoru de- populacija. Ona je posljedica intenzivnog iseljavanja, mahom mladog stanovništva, i negativne prirodne promjene. Mali hrvatski otoci i otoci smješteni podalje od kopna ponajviše su zahvaćeni tim procesom, dok je na pojedinim površinom većim i kopnu bližim ili premoštenim otocima čak zabilježen blagi porast broja stanovnika posljednjih nekoliko popisnih godina. Jedan od otoka koji je niz godina bio izložen intenzivnoj depopulaciji, a u novije vrijeme bilježi blagi porast broja stanovnika jest i otok Brač. U radu se analiziraju demografski pokazatelji koji svjedoče o intenzivnoj depopulaciji koja je zahvatila čitav otok u većem dijelu 20. stoljeća, no posljednjih nekoliko popisnih godina broj stanovnika dijela otočnih naselja u porastu je ili tek u manjem padu. Kako je u pojedinim slučajevima često riječ o fiktivnom porastu uzrokovanom tzv. administrativno doseljenim stanovnicima, istraživanjem provedenim u obliku anketnog ispitivanja nastojalo se istražiti u kojoj je mjeri stanovništvo zadovoljno životom na otoku te kakav je njihov trenutačni stav prema iseljavanju. Prema rezultatima istraživanja, većina ispitanika zadovoljna je uvjetima života na otoku i ne razmišlja o odlasku. Analizom varijance testirano je i nekoliko hipoteza postavljenih na početku istraživanja. Rezultati testiranja pokazali su primjerice da učestalost posjeta Splitu kao najbližemu većem urbanom i regionalnom središtu ne utječe na želju za odlaskom s otoka te da su najčešći razlozi cirkulacije prema Splitu zdravstveni, čime se zdravstvena infrastruktura nameće kao glavni nedostatak života na otoku.