Abstract
Prilog ima četiri dela: predkritičko razdoblje, kritičko razdoblje filozofija prava i pravne države i dodatak. U razvoju misli nemačkog filozofa Imanuela Kanta razlikuju ce uglavnom dva perioda: predkritičko (do početka 1770. godine) i kritičko razdoblje. Kritičko razdoblje je određeno njegovim glavnim delima - Kritika čistog uma, Kritika praktičnog uma i Kritika moći suđenja. U predkritičkom razdoblju Kant ce bavio pretežno problematikom prirodnih nauka i filozofijom prirode. U svom kritičkom periodu Kant je polazio od toga da je neophodno da ce kritički istraže saznajne mogućnosti čoveka. Tek na osnovu toga ce mogu izgraditi teorijska filozofija, etika i filozofija prirode. U svom osnovnom etičkom delu Kritika praktičnog uma pripisuje Kant umu kao praktičnom umu, za razliku od teorijskog, zakonodavno a ne samo regulativno značenje. Kant insistira na dostojanstvu, vrednosti i slobodi svakog čoveka. Zakon praktičnog uma može imati samo formu sveopšteg zakonodavca. Osnovni zakon čistog praktičnog uma Kant formuliše na sledeći način: delaj tako da maksima tvoje volje može da važi kao princip sveopšteg zakonodavstva. Država je za Kanta zajednica ljudi podređena pravu i pravnim zakonima. Sloboda počiva u pravu svakog čoveka da ce pokorava samo onim zakonima na koje je dao svoj pristanak.
Cite
CITATION STYLE
Stepanov, R. (2004). Kant’s philosophy of law. Glasnik Advokatske Komore Vojvodine, 76(9), 417–425. https://doi.org/10.5937/gakv0411417s
Register to see more suggestions
Mendeley helps you to discover research relevant for your work.