Demografske i profesionalne karakteristike srednjoškolskih učitelja u relaciji sa stavovima prema edukacijskom uključivanju

Abstract

Teachers are key actors in promoting inclusion primarily because of their readiness to accept students with disabilities, and the resulting engagement between student and teacher can strongly influence whether inclusion is successful. The present study explored whether demographic and professional characteristics of vocational school teachers influence their attitudes towards inclusion of students with intellectual disability, specific learning disabilities, behavioral problems and attention deficit hyperactivity disorder. The following data were collected on 568 teachers (33% male, M = 45 yr) from 25 vocational schools in Zagreb, Croatia: gender, age, qualifications, subject area, overall work experience, work experience with students with disabilities, and self-reported difficulties working with students with disabilities. The occurrence of these factors was analyzed relative to the following four outcomes: teacher’s need for professional assistance in achieving inclusion, pessimistic attitude of the teacher about likelihood of successful inclusion, self-perceived competence in achieving educational inclusion, and problems in collaborating with parents. The results suggest that certain demographic and professional factors in teachers are associated with their attitudes towards inclusion of students with disability. Further research is needed on this issue, which should ultimately lead to the design of lifelong-learning interventions that nurture in teachers greater eagerness to work with students with disability.Učitelji su ključni sudionici edukacijskog uključivanja prvenstveno zbog njihove spremnosti da prihvate učenike s teškoćama, o čemu uvelike ovisi uspješna realizacija edukacijskog uključivanja. Osnovni cilj rada je ispitati demografske i profesionalne karakteristike učitelja strukovnih škola u iskazivanju stavova prema uključivanju učenika s intelektualnim teškoćama, specifičnim teškoćama učenja, problemima u ponašanju i ADHD poremećajem (dalje: stavovi). Ispitano je 568 učitelja (33% muških, M=45 godina) iz 25 srednjih strukovnih škola u Zagrebu. Mjerena su četiri kriterijska stava: potreba za stručnom pomoći učiteljima u edukacijskom uključivanju, pesimizam za uspješno edukacijsko uključivanje, doživljaj kompetentnosti za edukacijsko uključivanje i problemi suradnje s roditeljima. Promatrani prostor predikcije za formiranje stavova bili su spol, dob, stručna sprema, predmet, ukupno radno iskustvo, radno iskustvo s učenicima s teškoćama i samoiskazane poteškoće u poučavanju učenika s teškoćama. Utvrđeni su elementi formiranja pozitivnih, odnosno negativnih stavova prema edukacijskom uključivanju učenika s intelektualnim teškoćama, specifičnim teškoćama učenja, poremećajima u ponašanju i ADHD-om. Potrebna su dodatna istraživanja i implementacija dobivenih rezultata u programe cjeloživotnog obrazovanja učitelja u školama s ciljem razvijanja veće spremnosti za rad s učenicima s teškoćama.